analiza krvi

Ovo je drugi deo analiza krvi i značenja svih onih skraćenica koje vidite u svojim rezultatima.

U prvom tekstu smo pisali o krvnoj slici i leukocitarnoj formuli, a sada ćemo da pišemo o biohemijsklim analizama.

Biohemijska analiza krvi nam pokazuju kako funkcionišu pojedini organi i sistemi u našem organizmu.

Da bi vrednosti biohemijskih analiza krvi bile tačne, jako je bitno dan pre davanja rezultata večerati do 20h i ništa posle toga ne jesti (da zabranjena je i jutarnja kafa, čaj (sa ili bez šećera), lagana noćna užina (pečeno pile, prase, burek…)).

Vrednosti o kojima ćemo govoriti su orjentacione i svaka laboratorija ima svoje referentne vrednosti koje pišu na rezultatima.

Takođe imajte ovo na umu:

  1. Analiza krvi je samo deo slagalice koja se zove zdravlje.
  2. Za pravilno tumačenje laboratorije i analize krvi su potrebne godine iskustva.
  3. Lekar Vam je sa razlogom dao da analizirate krv, biće razočaran i tužan ako mu tu analizu ne odnesete.

Gly – glikemija ili nivo šećera u krvi. Normalne vrednosti su od 3,8-6,1. Povećana vrednost zahteva da se izvrši dodatna analiza krvi da bi se utvrdilo da li se radi o insulinskoj rezistenciji ili dijabetesu.

I snižene vrednosti imaju svoj značaj jer govore o kontroli dijabetesa, kao i postojanju nekih drugih stanja (šećer hoće da skoči kada je visoka temperatura kod dijabetičara).

BUN – to je urea koja je krajnji produkt proteina i aminokiselina čijom razgradnjom nastaje otrovni amonijak , a najbezbedniji način za njegovu eliminaciju iz organizma je prevođenje u ureu.

Urea se najvećim delom izbacuje preko bubrega, pa je zbog toga jedan od glavnih pokazatelja funkcionisanja bubrega. Ako nešto nije u redu sa bubrezima, onda urea ne može da se izbaci kroz urin i zato njena vrednost u krvi raste iznad normalnih.

Opseg normalnih vrednosti je između 2,8-7, 2, a stanja u kojima ona može biti povećana su visokoproteinska ishrana, dijabetes, dehidratacija (morate piti barem dva litra dnevno), dijareja, glomerulonefritis, pijelonefritis, opstrukcija urinarnog trakta, hoće da skoči i kod starijih osoba.

Smanjene vrednosti idu u prilog lošoj ishrani u smislu nedovoljniog unošenja proteina, trudnoća itd…

Cre – kreatinin nastaje od kreatina i njegova količina je proporcionalna mišićnoj masi. Takođe mora da se eliminiše i isto je jedan od parametara koji govori o funkcionisanju bubrega.

Normalne vrednosti se kreću od 45-80 umol/l za žene i  53-106 umol/L za muškarce.

Povećane vrednosti idu prilog problemima sa bubrezima.

ALT – alanin aminotransferaza  je enzim koji se uglavnom proizvodi u ćelijama jetre.

Normalne vrednosti za većinu laboratorija su do 41 U/L.

Visoki nivoi mogu biti pokazatelj oštećenja jetre koji se sreću kod hepatitisa, alkoholizma, infektivna mononukleza, hepatocelularni karcinom.

AST – aspartat aminotransferaza je enzim koji se obično nalazi u eritrocitima i mišićnom tkivu, kao i u jetri, srcu, bubregu. Ovaj test meri nivo ovog enzima u telu, sa rezultatima iznad zdravog raspona koji ukazuju na različita stanja, uključujući neke vrste raka, kao i oštećenje jetre, srca ili bubrega.

Normalne vrednosti za većinu laboratorija su do 42 U/L, u nekim do 50 U/L.

GGT – gama glutamil transferaza, enzim kojeg najviše ima u jetri, ali ga ima i u drugim tkivima. Značajan je zato što kod opstrukcije žučnih puteva kamenom ili tumorom, prvo on raste od svih enzima naravno skače i kod oštećenja jetre.

Njegove normalne vrednosti su do 60 U/L.

ALP – alkalna fosfataza, enzim čije povišene vrednosti mogu govoriti o oboljenjima jetre i kostiju. Naravno, nalazi se u drugim tkivima, ali ova dva su najznačajnija. Njene vrednosti takođe zavise od pola i od starosti i mogu prilično varirati od laboratorije do laboratorije.

Kod žena između 20 i 50 godina su normalne vrednosto od 53-119 U/l , a kod muškaraca od 60-142 U/L.

Raste kod opstrukcije žučnih puteva (kamen, tumor), hepatitis, infektivna mononukleoza, hepatocelularni karcinom, kod oboljenja kostiju kao što je osteoporoza, osteosarkom. Smanjene se nalaze kod potrhranjenosti, smanjene količine vitamina B12 itd.

Bilirubin – najvećim delom nastaje iz hemoglobina. Analizama se određuje ukupan (totalni) bilirubin čije su normalne vrednosti za većinu laboratorija od 5.1-20.5 mmol/l, i direktni čije su normalne vrednosti do 5.1  mmol/l.

Indirektni se određuje računskim putem i predstavlja razliku između ukupnog i direktnog bilirubina.

Povećanje bilirubina dovodi do žutice (icterusa), žute prebojenosti kože, sluzokoža, beonjača i to povećanje može biti nastati kao posledica hemolitičke anemije, Gilbertovog sindroma, hepatitisa, opstrukcije žučnih puteva kamenom ili tumorom.

U zavisnosti koja od ovih frakcija je povećana, lekari znaju na kom nivou je problem.

LDH – laktatna dehidrogenaza, enzim koji se nalazi u mišićima, jetri, bubrezima, srcu, ćelijama krvi i njegove vrednosti su povećane kod svih stanja gde postoje oštećenja ovih tkiva kao što je infarkt srca, megaloblastna anemija, naporno vežbanje.

Vrednosti su prilično varijabilne.

CK – kreatin kinaza, enzim kojeg ima u mišićima, srcu, mozgu i njegove povećasne vrednosti se obično nalaze u infarktu srca, posle napornog vežbanja ili fizičke aktivnosti, povrede mišića, distrofija mišića, hipotireoza.

Alfa amilaza – enzim koji se nalazi u pljuvačnim žlezdama i pankreasu i povećana je pri akutnom pankreatitisu, upali pljuvačnih žlezda, upali žučne kese i žučnih puteva, opstrukciji žučnih puteva, tumorima i pseudocistama pankreasa, kao i apendicitisu, tumorima creva itd…

Smanjena je u stanjima kao što je ciroza jetre, cistična fibroza…

Normalne vrednosti su u krvi (serumska) od 25 -125 U/L , a u mokraći od 2-33 U/L.

Chol – holesterolol, vrsta masnoća u organizmu. Neohodan je jer učestvuje u izgradnji zida ćelija, sintezi hormona, nekih vitamina, žučnih kiselina da bi se varila hrana.

Normalne vrednosti su od 3.8-5.2 mmol/L.

LDL – poznat kao ,,loš’’ holesterol je zapravo lipoprotein koji prenosi holesterol iz jetre u ćelije drugih tkiva gde je potreban. Ako je visok dovodi do stvaranja plakova u krvnim sudovima što može dovesti do infarkta srca i moždanog udara.

Normalne vrednosti su do 3.4 mmol/L

HDL -,,dobar’’ holesterol je zapravo pomaže da se loš ukloni iz krvi  i njegove poželjne vrednosti su >0,91mmol/L.

Tg – trigliceridi, još jedna vrsta masnoća, poželjne vrednosti su između 0,45 I 1,71 mmol/L

Sve masnoće, ako su povećane, su bitne za nastajanje kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti i o njima ćemo detaljnije pisati u posebnom tekstu.

2 KOMENTARA

  1. IMAM REZULTATE KRVI SLEDEĆIH VREDNOSTI I TO: UREEA…..9
    GLIKEMIJA…..6,16 TRIGYCERIDI…..1,88 MOLIM VAS KAKO SMANJITI VREDNOSTI I SAVET-HVALA,

    • Poštovani, u glavnom našim pacijentima u ovom slučaju savetujemo da drže dijetu dve do tri nedelje , izbace hleb i slatkiše pa im ponovimo nalaze. Mada to zavisi i od tegoba, ostalih bolesti koje imaju…..

POSTAVI KOMENTAR

Molimo Vas unesite svoj komentar!
Molimo Vas unesite svoje ime