probiotik

Vrlo često naši pacijenti ne mogu da naprave razliku između toga šta je to probiotik a šta antibiotik. U ovom tekstu ćemo se pozabaviti probioticima.

Šta se nalazi u našim crevima?

Mi u našem crevima imamo milione bakterija koje žive zajedno sa nama. Najbolje je da zamislite naš stomak kao planetu na kojoj žive stotine različitih vrsta.

Te bakterije se nazivaju dobrim bakterijama. One potpomažu varenje, brinu se o našem imunitetu, stvaraju vitamine K i B, gasove…

U naš organizam su one došle komplikovanim procesom evolucije gde je saradnja između bakterija omogućavala veću uspešnost u preživljavanju.

Mi ih dobijamo posle rođenja, što bi u neku ruku moglo da objasni zašto bebe muči stomačić kada su male.

Šta je to probiotik?

Prema definiciji Svetske zdravstvene organizacije to su živi mikroorganizmi (bakterije i kvasnice) koje pružaju zdravstvenu korist domaćinu ako se unose u adekvatnim količinama.

Najčešći sojevi bakterija koji se koriste su iz roda Lactobacillus (mlečne kiseline) i Bifidobacterium, a takođe i kvasnica Saccharomyces boulardi ima povoljan uticaj na zdravlje ljudi.

Kako deluju probiotici?

Mehanizmi delovanja probiotika se i dalje proučavaju, ali glavni se sastoje u tome da modifikuju našu floru u crevima naseljavajući je dobrim bakterijama, tako što se bukvalno utrkuju sa lošim mikroorganizmima u prijanjanju za zid creva i time zapravo pospešuju odbrambenu ulogu creva, a i učestvuju u jačanju našeg celokupnog imunog sistema.

Kad se dobre bakteriju vežu za creva, one zapravo podstiču lučenje sluzi  koja se sastoji od proteina, lipida, soli i imunoglobulina i čija je uloga da spreči vezivanje štetnih mikroorganizama.

Inače same probiotske bakterije luče gomilu supstanci koje imaju antimikrobno dejstvo.

Takođe kad se vežu za zid creva one stupaju i u interakciju sa ćelijama našeg imunog sistema i time pokreću čitav niz procesa kojima se naše organizam brani od bolesti.

Ono što bismo izdvojili je da je dokazano ispitivanjem na ljudima i životinjama da probiotici imaju klinički potencijal protiv mnogih bolesti.

Za probiotike je ustanovljeno da pored toga što suzbijaju dijareju, ublažavaju intoleranciju na laktozu i postoperativne komplikacije, imaju antimikrobne aktivnosti, kao i aktivnosti protiv raka debelog creva, smanjuju simptome iritabilnog creva (sindrom nervoznih creva) i sprečavaju zapaljensku boles creva.

Međutim, treba naglasiti da to ne važi za sve probiotike. Pojedini sojevi bakterija su delotvorni za jednu vrstu bolesti, ali nisu za neku drugu, zato ne treba praviti generalizacije, nego treba konsultovati lekara.

Kako se koriste probiotici?

Oni se unose oralnim putem i mogu da budu:

  1. Prirodni probiotici koji su se pojavili još u vreme starog Egipta i Mesopotamije u vidu fermentisanih mlečnih proizvoda. Tu izdvajamo jogurt, kefir, kao i neki sirevi (Gauda, Mozzarela)
  2. Veštački probiotici koji su proizvodi od strane farmaceutskih kompanija i mogu se naći u bilo kojoj apoteci u obliku kapsula i granula. U njima su bakterije posebnim procesima osušene i u neku ruku konzervirane, kada dođu u naš digestivni sistem one se aktiviraju i počinju sa svojim dejstvom.

Kada se koristi probiotik?

Probiotici se koriste u čitavom nizu bolesti i stanja. Kako u lečenju tako i u sprečavanju neke bolesti. Evo kratkog spiska kada treba da ih koristite:

  1. Kod akutnog proliva (tj proliva koji je nastao zbog infekcije). Infekcije mogu prouzrokovati virusi, bakterije, paraziti…
  2. Kako bi se sprečio proliv kada se koriste antibiotici ali i zbog proliva izazvanog antibioticima.
  3. Kada se putuje u neku stranu zemlju u kojoj je higijena na nižem nivou.
  4. Koriste se i u mnogim drugim bolestima i stanjima bilo kao mera prevencija ili za suzbijanje simptoma, ali to isključivo na preporuku lekara jer kao što smo već rekli „ nisu svi probiotici za sve“.

Kada ne smete da koristite probiotike?

Osobe koje su imuno kompromitovane (boluju od bolesti koje obaraju imunitet kao recimo AIDS), mogu da koriste probiotike isljučivo uz preporuku lekara jer su to živi mikroorganizmi koji mogu i da naštete.

Osobe sa intravenoznim kateterom ne bi trebalo da koriste probiotike.

Pre davanja probiotika deci obavezno konsultujte pedijatra. Takođe ako ste trudni ne koristite probiotike na svoju ruku.

Osobe koje imaju transplantirane organe ili odstranjen veći deo gastrointestinalnog trakta treba da budu posebno oprezne.

Ne odgovara svaki probiotik svakome, kao i kod svih lekova neki lek nekom prija nekom ne, držite se onoga što pomaže.

Takođe svaki proliv koji traje duže od tri dana zahteva pažnju i detaljnije ispitivanje tako da u tom slučaju morate obavezno otići do lekara.

Kao i svi lekovi i probiotici imaju svoja ograničenja. Oni ne predstavljaju magičnu pilulu koja rešava sve probleme sa stomakom i bolestima.

Probiotici su pomoćno sredstvo koje je tu da Vam uz dijetu i promenu načina ishrane i životnih navika pomogne da rešite problem koji imate.

11 KOMENTARA

  1. Redovno ih uzmem uz svaki antibiotik, uzmem kad god imam prblem sa varenjem ili probavom. Skroz mi se promenio zivot od kako vodim racuna o tome.

  2. Probiotici su nesto najkorisnije za organizam coveka, bez obzira da li imate problem sa prolivom ili ste potpuno zdravi. Oni su jesnostavno zastitni gvozdeni stit. Zapamtite ovo lactobacilus plantarum u probiotiku koji ga sadrzi cini cuda za nas MOzak ali i za nas imuni sistem. 2 godine pijem svaki dan, nikad jaci imunitet. Nikad mirniji stomak i verovali ili ne nikad manje masnoca u krvi. Citajte malo , googlejate shvaticete sta je moc probiotika.

  3. Poštovani,
    da li je dozvoljeno popiti probiotik pre ili posle brufena. Jer pored temperature istovremeno imam i dijareju.
    Hvala unapred
    Jelena

  4. Imam autoimune bolesti: Primarnu bilijarnu cirozu i sjogrenov sidrom. Da mogu da koristim probiotike- napr. BIORELA DAILY?

    • Poštovana, na žalost tek sada vidimo Vaše pitanje i odgovaramo na njega , ali sv u svemu ne vidimo problem vezano za ovaj preparat , pod uslovom da je naravno po preporuci lekara.

  5. Postovani, Da li je zdravo uzimati probiotik svakodnevno. Ili postoji odredjeni vremenski period kada se mora praviti pauza? Hvala na odgovoru.

    • Poštovani, ukoliko pod svakodnevno podrazumevate njihovu konstantnu upotrebu tokom daljeg života ipak se ne bismo složili da je to potrebno, bez obzira na to što oni jesu korisni za organizam. Postoji ipak jasno definisani razlog za njihovo uzimanje.

Ostavite odgovor na Aleksandar Odustani od odgovora

Molimo Vas unesite svoj komentar!
Molimo Vas unesite svoje ime