Alchajmerova bolest

Alchajmerova bolest (AB) prepoznaje se kao postepeni gubitak različitih mentalnih sposobnosti.

Kada osoba počne da gubi sposobnost snalaženja u prostoru i vremenu, kada počne da zaboravlja, gubi pažnju, a da to nije trenutno i kratkotrajno stanje, već se pogoršava, kažemo da je osoba dementna.

Uzrok demencije u najvećem broju slučajeva jeste Alchajmerova bolest.

Najveći broj obolelih od ove bolesti jeste među starijim stanovništvom, ali to ne znači da mlađi ne mogu da obole.

Prema statistici oko 5% osoba obolelih od Alchajmera su mlađi od 65 godina.

Naziv potiče od nemačkog psihijatra Alojza Alchajmera koji je još davne 1906. prvi opisao ovu bolest.

Dijagnozu bolesti ustanovio je kod žene stare 51 godinu.

Pamćenje, učenje, razmišljanje i govor postepeno i najčešće sporo, ali progresivno bivaju ugroženi jer alchajmer utiče na delove mozga koji su zaduženi za ove procese.

Kako se manifestuje Alchajmerova bolest?

Najčešće se Alchajmerova bolest na samom početku manifestuje kao zaboravnost što se ne doživljava kao ozbiljno stanje naročito kod starijih osoba.

Postepeno je pamćenje sve više ugroženo, osoba se ne seća onoga što se desilo neposredno pre.

Počinju teškoće sa govorom i orjentacijom u prostoru i vremenu.

Samim tim dolazi do promena raspoloženja, gubitka motivacije, depresije, straha.

Osoba vremenom gubi samostalnost što utiče na život cele porodice.

Uloga bliskih ljudi, najbližih članova porodive veoma je važna i u dijagnozi i u terapiji.

Dijagnoza se donosi posle neurološkog pregleda, a nekada je potrebno isključiti ostale bolesti koje imaju slične simptome pa je potrebno uraditi dodatne testove, snimanja i preglede (magnetna rezonanca glave, analiza hormona, skrining testovi…).

Uzroci i faktori rizika

Do sada nije utvrđeno šta tačno izaziva Alchajmerovu bolest.

Neka istraživanja potvrdila su da je genetika važna i da je jedan faktor rizika postojanje bolesti u porodici.

I dalje su aktuelna i najviše se sprovode ispitivanja baš u oblasti genetike i njenog uticaja na nastanak bolesti.

Ipak, to nije pravilo niti jedino objašnjenje na pitanje šta uzokuje ovu bolest.

Smatra se da uzrok može da bude i moždani udar, naročito više njih jer su praćeni visokim pritiskom pa dolazi do zgrušavanja krvi i začepljenja krvnih sudova.

Istraživanja o uzrocima i dalje se sprovode pa se ispituje i uticaj ishrane.

Neke studije ukazuju na to da nezdrava hrana, naročito masna i brza može uticati na pojavu bolesti.

Razmatra se i da li izloženost aluminijumu u visokoj koncentraciji može da bude faktor rizika, ali ove tvrdnje nisu naučno dokazane.

Razmatrane su i pretpostavke da ,,premalo ili previše upotrebe/vežbe mozga“ dovode do Alchajmera, ali ni to nije dokazano.

Lečenje podrazumeva i psihološko savetovalište za celu porodicu

Nažalost, lek za ovu bolest ne postoji i bolest ne može da se zaustavi.

Ona se razvija svojim tokom koji ne mora biti isti kod svakog pacijenta.

Kako će bolest napredovati zavisi od pojedinca, njegovog karaktera, načina života, zdravstvenog stanja pre bolesti.

U zavisnosti od svega toga lekar će u saradnji sa porodicom pacijenta dati terapiju, savete za negovanje bolesnika.

Važno je da se osoba koja je obolela tretira sa poštovanjem i da joj se olakša svakodnevni život.

Alchajmerova bolest teška je za celu porodicu pa postoje različite organizacije i udruženja koja nude pomoć.

Zbog toga se neretko u lečenje uključuju i psiholozi i formira se psihološko savetovalište kako za pacijenta, tako i za celu porodicu.

POSTAVI KOMENTAR

Molimo Vas unesite svoj komentar!
Molimo Vas unesite svoje ime