Zlatni stafilokok

Zlatni stafilokok predstavlja jednu od najrasprostranjenijih bakterija sa kojima se sreće ljudsko telo.

Ta velika rasprostranjenost ga čini jednim od najčešćih izazivača različitih bolesti i stanja.

Šta je to Staphylococcus aureus tj Zlatni stafilokok?

Staphylococcus aureus je gram pozitivna okruglasta bakterija.

Fakultativni je anaerob što znači da može da živi bez potrebe za kiseonikom.

Kod ljudi može da se nađe kao normalni stanovnik gornjeg respiratornog trakta, creva i kože.

Pod izvesnim okolnostima može da bude uzročnik različitih bolesti i stanja.

Koliko je ovaj stafilokok rasprostranjen?

Pretpostavlja se da je gotovo polovina odrasle populacije kolonizovana ovom bakterijom.

Oko 30 procenata individua je nosi samo povremeno dok je oko 20 procenata nosi stalno.

U nosu se može naći kod čak 30 procenata ljudske populacije.

Procenat rasprostranjenosti je mnogo veći kod osoba koje rade u zdravstvenim ustanovama, leže ili su ležali u bolnici, imaju neku hroničnu ili akutnu bolest, imaju problem sa imunitetom, dobijaju često intravensku terapiju, intravenski narkomani idr.

Kako se prenosi zlatni stafilokok?

Prenos ove bakterije se dešava sa čoveka na čoveka putem kontakta.

Kontakt može da bude putem prljavih ruku, dodirivanjem kontaminiranih predmeta ili površina, dodirivanjem telesnih tečnosti ili izlučevina koje su kontaminirane ovom bakterijom idr.

Ko je pod povećanim rizikom da dobije infekciju koju izaziva ova bakterija?

Pod povećanim rizikom za razvoj infekcije od ove bakterije su:

  1. Osobe sa otvorenim ranama koji se previjaju kod kuće ili u bolničkim uslovima,
  2. Pacijenti koji leže u bolnici posle nekog hirurškog zahvata ili su u bolnici zbog nekog drugog razloga,
  3. Pacijenti na dijalizi,
  4. Osobe koje nose medicinske uređaje ili intravensku liniju,
  5. Ljudi koji žive u velikim zajednicama i dele lične predmete u vidu peškira, brijača…,
  6. Osobe koje su izložene već zaraženim osobama,
  7. Narkomani…

Koje bolesti izazova zlatni stafilokok?

Ova bakterija može da izazove različite vrste infekcije ali najčešće:

  1. Upalu kože i potkožnog tkiva. Ova infekcija nastaje kada bakterija prođe kroz površinski zaštitni sloj kože. Taj prolazak se dešava bilo zbog povreda nastalih slučajno bilo posle nekog hirurškog zahvata, ubacivanja implantata ili davanja injekcija… Posebno je česta kod osoba koje imaju problem sa atopijskim dermatitisom odnosno ekcemom. Najverovatnije da zlatni stafilokok prolazi kroz već postojeća oštećenja kože što dovodi do pogoršanja ekcema.
  2. Trovanje hranom, inkubacija ove infekcije traje oko 6 sati dok sama bolest može da traje od 30 minuta do 3 dana.
  3. Zahvatanjem zglobova može da dođe do osteomijelitisa, artritisa…
  4. Ulaskom u krvotok može da dovede do bakterijemije i zahvatanja više različitih organa. Predstavlja jedan od najčešćih uzroka razvoja infektivnih endokraditisa. Bez terapije antibioticima smrtnost uslučaju bakterijemije ide na čak 80 procenata. Dok je uz terapiju taj procenat, u zavisnosti od godina te prethodnih bolesti stanja, od 15-50 procenata.

Kako se otkriva postojanje ove bakterije?

Dijagnoza zavisi od tipa bolesti koja postoji.

Dokazivanje se najčešće vrši mikrobiološkim ispitivanjem odnosno uzimanje brisa nosa grla, brisa rane, uzorkom stolice idr.

Ovaj način ispitivanja je posebno bitan zbog antibiograma koji bi trebalo da pokaže na koji antibiotik je bakterija osetljiva.

Pored mikrobioloških ispitivanja važno je uraditi klasičnu krvnu sliku i leukocitnu formulu sa CRP om i pregled lekara kako bi se odredila terapija.

Kako se leči stafilokokna infekcija?

Lečenje infekcije zlatnim stafilokokom se najčešće obavlja antibioticima iz grupe penicilina.

Za one alergične na penicilin tu su različiti antibiotici iz grupe makrolida recimo eritromicin.

Problem koji se javlja je sve veća rezistencija ove bakterije na antibiotike.

Nema ništa gore nego kada vam u ambulantu dođe pacijent sa mikrobiološkim ispitivanjima brisa rane i antibiogramom koji pokazuje otpornost na sve antibiotike.

To je posebno često kod rana koje se previjaju duži vremenski period i koje sporo zarastaju.

Iz toga razloga se savetuje da početna antibiotska terapija ne traje duže od 7 – 10 dana.

Pogotovo ako se uvodi bez empirijskog dokaza da je zlatni stafilokoko uzročnik.

Pored antibiotske terapije edukacija o održavanju higijene, pranju ruku, održavanju dodirnih površina je takođe jako važna.

Tu edukaciju treba raditi kako sa pacijentom tako i sa ukućanima koji su u kontaktu ili neguju obolelog pacijenta.

Posebno je važno napmenuti da nošenje jednokratnih rukavica podrazumeva da te rukavice nakon upotrebe budu bačene.

Sve ovo gore navedeno dovodi do zaključka da je higijena jedan od najvažnijih faktora sprečavanju i širenju infekcije zlatnim stafilokokom.

Pranje ruku, dodirnih površina, održavanje rana čistim, uklanjanje i bacanje iskorišćenost materijala je imperativ koji se mora ispoštovati.

Cilj je skraćenje trajanja novonastale infekcije ali i sprečavanje ponovne infekcije možda sojem koji je otporniji na antibiotike i samim tim teže izlečiti.

POSTAVI KOMENTAR

Molimo Vas unesite svoj komentar!
Molimo Vas unesite svoje ime