antibiotici

Antibiotici ili probiotici, to je pitanje koje nam postavlja veliki broj pacijenata u velikoj nedoumici koji lek bi im pomogao.

Ovo je tekst o tome šta je šta.

Čemu služe antibiotici?

Antibiotici su ubedljivo najpoznatiji lekovi koji postoje.

Ima ih mnogo vrsta, ali poenta je da svi oni služe u borbi protiv bakterija i bakterijama sličnim organizmima.

Inače za sve vrste mikroorganizama postoje određeni lekovi koji na njih deluju.

Da li antibiotici deluju na viruse?

Antibiotici ne deluju na viruse, a ovde ljudi često kad se prehlade ili dobiju grip, počnu da uzimaju antibiotik na svoju ruku.

Često znaju da popiju dve-tri kapsule nekog antibiotika kad se prehlade.

Posle dva dana im bude dobro i misle da su se izlečili zahvaljujući njemu.

Greše!!!

Verovatno je samo kroz njihov organizam protrčao neki virusčić i simptomi koji su imali su prošli sami od sebe!!!

Ponekad lekari procene da je potrebno da se i pored sigurne virusne infekcije koristi i antibiotik da se na virus ne bi uhvatila bakterija zbog pada imuniteta organizma.

Ali to je onda vezano za procenu stanja pacijenta i zato je pregled lekara jako bitan.

Što se tiče jačine antibiotika i da li su jače injekcije ili terapija koja se pije, to sve zavisi od samog pregleda pacijenta.

Činjenica stoji da različiti antibiotici služe u različite svrhe.

Ne deluju svi antibiotici na sve, a i povećani broj bakterija koje su otporne na antibiotike celu stvar diže na novi nivo.

Procenu jačine antibiotika treba da vrši lekar i on je taj koji odlučuje da li ste za oralni vid terapije ili za ampuliranu terapiju (injekcije).

Ako je neko ubeđen da mu samo injekcije mogu pomoći njega je jako teško ubediti da su injekcije sada po jačini slične tabletama.

Koliko treba antibioticima da počnu da deluju?

Antibioticima treba dva do tri dana da bi počeli da deluju tako da svaka terapija zahteva strpljenje.

Da li treba piti antibiotike na svoju ruku?

Nedgovornom upotrebom antibiotika stvara se otpornost bakterija na njih.

Ne deluju lekovi isto na pacijenta koji nikada nije pio antibiotik i pacijenta koji ih pije jednom mesečno.

To stvaranje otpornosti bakterija na antibiotike, izuzetno otežava lečenje i produžuje ga.

Ranije je za gnojavu anginu bila dovoljna penicilinska terapija u trajanju od sedam dana.

Sada morate u terapiju da uvodite složenije antibiotike, da ih kombinujete i često ta terapija traje mnogo duže.

Ista situacija je i sa bakterijom Escherichia coli koja uzrokuje infekcije mokraćnih puteva.

Ona je toliko postala otporna na antibiotike da ne samo što se dugo leči, već često se na standardnom antibiogramu ne nadje ni jedan antibiotik na koji je osetljiva, tj koji može da deluje na nju.

To su samo neki primeri, najprostiji od svih.

Povrh svega, mi u našem organizmu imamo dobre bakterije koji čine fiziološku floru i predstavljaju takođe satavni deo našeg imuniteta.

One se nalaze na koži, u nosu, u ustima, crevima, genitalnom traktu…

Bespotrebnom upotrebom antibiotika, mi uništavamo i njih i na taj način otvaramo put drugim infekcijama.

Šta su to probiotici?

Probiotici predstavljaju, u kapsulu ili tabletu, upakovane dobre bakterije koje su saveznici našeg stomaka.

Pre svega se koriste kada se javi proliv uzrokovan trovanjem, virusom, dugotrajnom upotrebom antibiotika ili nečim drugim.

Kad imate proliv, tim učestalim i tečnim stolicama iz creva se pored uzročnika infekcije izbacuju i dobre bakterije koje čine našu floru.

Tad na scenu stupaju probiotici koji u sebi sadrže dobre bakterije da bi se se što pre povratila sredina u crevima.

Naravno, uvek je bitno otkriti uzrok proliva zbog čega se obično daje koprokultura (stolica na pregled).

Ono što je bitno da upotrebom antibiotika često se uništi ta flora dobrih bakterija u crevima.

Koji je zaključak svega ovoga, dok je čoveka biće i različitih lekova samo je bitno da znate razliku između antibiotika i probiotika i kada koje treba koristiti.

1 KOMENTAR

POSTAVI KOMENTAR

Molimo Vas unesite svoj komentar!
Molimo Vas unesite svoje ime