anksioznost

• Anksioznost je najlakše opisati kao osećaj koji imate pred polaganje ispita ili prvi sastanak

• Ukoliko se anksioznost javlja svakog dana može da preraste u anksiozni poremećaj

• Anksiozni poremećaj je stanje zbog kojeg može da se oboli od mnogih bolesti kao što su šećer, visok pritisak, angina pektoris…


Anksioznost…

Da li se sećate onog osećaja koji ste imali pred prvi izlazak.

Tištenje u stomaku, nervoza i cupkanje u mestu, a onda poljubac i olakašanje.

Ta napetost koju ste osećali zapravo predstavlja anksioznost i predstavlja normalnu reakciju organizma na stres.

Ali, ukoliko anksioznost traje i postane stalni pratilac života, onda već govorimo o anksioznom poremećaju.

U ovom tekstu ćemo pokušati da vam taj problem približimo na što prostiji način.

Šta je to anksioznost i kada se razvija anksiozni poremećaj?

Svi ljudi su napeti, a svakodnevni tempo života je takav da se napetost na neki način uklapa u to.

Kako razlikovati svakodnevnu napetost tj. anksioznost od aksioznog poremećaja koji je već bolest?

Ako smo konstantno napeti i ta napetost nam se uvuče u svaku poru svakodnevnog života, bukvalno ne možemo da je kontrolišemo i zbog nje posle izvesnog vremena ne fukcionišemo kako treba, onda se već tu radi o anksioznom poremećaju i treba da se javiti doktoru.

Koji su simptomi anksioznosti i anksioznog poremećaja?

Anksioznost se ispoljava kao:

1. Ubrzano disanje,

2. Bolovi u grudima,

3. Preznojavanje,

4. Tahikardija,

5. Aritmija,

6. Problemi sa spavanjem,

7. Česte glavobolje,

8. Bolovi u vratu i leđima kao posledicu mišićne napetosti,

9. Problem sa varenjem, stalne mučnine, nadutost, probleme sa stolicom,

10. Problem sa mokrenjem,

11. Vrtoglavica i još niz nekih simptoma koji mogu biti znaci neke druge bolesti.

Čitav taj niz simptoma predstavlja veliki izazov za lekare.

Takvi pacijenti su najteži i oni zahtevaju detaljno ispitivanje pre stvarnog utvrđivanja da se radi o psihičkom problemu.

Koliko je bitno kako anksioznost utiče na naše fizičko zdravlje, možda je bitnije kako utiče na našu psihu i naš društveni život.

Taj osećaj konstantne napetosti prouzrokuje nemogućnost da se opustimo, da uživamo u malim stvarima, smeta nam u odnosima sa porodicom i prijateljima.

Smeta nam i na poslu, imamo potrebu da sve radimo do perfekcionizma i najmanja sitnica koja ne ispadne po našoj zamisli nas dovodi na rub propasti.

Utiče na naš seksualni život, gubimo interesovanje za mnoge stvari, a opsednuti smo nekim drugim i stalno smo opterećeni nekim brigama kojima se ne zna ni početak ni kraj.

U jednom trenutku anksiznost počne da podriva naše samopouzdanje.

Počinjemo da sumnjamo ne samo u sebe nego i sve ostalo što čini naš život (normalna doza preispitivanja uvek treba da postoji jer ona odlikuje jednu zrelu i inteligentnu osobu).

Fizičke i psihičke tegobe postaju izraženije i govorimo o anksioznom poremećaju.

Koje su vrste anksioznog poremećaja?

Postoji nekoliko tipova anksioznog poremećaja:

1. Generalizovani anksiozni poremećaj (GAP).

To je onda kada je osoba stalno napeta i previše brine o svemu i svačemu.

Toliko da joj to narušava normalno funkcinisanje i uzrokuje mnogo patnje, tj kad ste totalno ispali iz koloseka.

2. Drugi vid ovog poremećaja su napadi panike.

Pojavljuju se iznenada i neočekivano.

A kad se jednom pojave, osoba je u stalnom iščekivanju kada će opet da se pojave.

3. Treći vid je oblik koji se naziva socijalna fobija, a to je kada imate problem da ste u društvu.

Ali ne oblik tipa kad imate tremu jer treba da održite govor pred širokim auditorijumom…

Već kada vam svakodnevni kontakti sa ljudima uzrokuju nervozu.

Od ulaska u javni prevoz, odlazaka do prodavnice, na faks, posao, na večeru sa prijateljima…

Mislite da će svi da vas gledaju, procenjujući vaš govor, način na koji sedite, jedete itd.

4. Četvrti vid anksioznog poremećaja predstavljaju fobije, odnosno konkretni strah od nečega ili nekoga.

Često je taj strah podstaknut nekim realnim događajem i čuči u nama pritajeno, dok ga opet nešto ne okine.

Uzmimo za primer strah od zmija.

U gradskom okruženju realno nemamo baš mnogo razloga da se plašimo zmija.

Ali ako odemo na kampovanje, uopšte u prirodu, postoji mogućnost da ćemo ih videti.

Ako nas taj strah parališe i onda počinje da nas opseda, pa mislimo da će i zmija da izađe iz wc šolje ili da se nalazi
ispod kreveta (postoji mogućnost za to ako živite u Africi ili Australiji), onda zaista postoji problem.

Kako se boriti sa anksioznim poremećajem?

Univerzalni recept za borbu protiv anksioznosti ne postoji, ali postoje neki ventili koji će možda bar malo da smanje pritisak koji osećate.

1. Fizička aktivnost je sjajan način da iz sebe izbacite sve negativno.

Šta god da izaberete, bilo trčanje, boks, laganu šetnju ili nešto deseto, sigurno će bar malo da vam pomogne da se
rasteretite.

2. Hobi ili bilo kakva druga aktivnost u kojoj uživate.

Veoma je važno naći neku aktivnost u kojoj uživate i koja vas ispunjava, a koja nema veze sa stresogenim faktorima iz
vašeg okruženja.

Nekada je dobro ići na jogu sa prijateljicom, ali ima situacija kada je mnogo bolje biti u grupi u kojoj nikog ne
poznajete, da zaista možete da se posvetite sebi.

3. Svedite na minimum prisustvo osoba u vašem privatnom životu koje vas nerviraju!

Biti kulturan i pristojan ne znači da svakog treba da trpite, nebitno o kome se radi.

4. Pokušajte da usaglasite svoje želje, ambicije i prohteve sa realnim.

Šta to zapravo znači?

Često nam anksioznost stavaraju stvari koje ne možemo da promenimo.

Ponekad je suština da treba to da prihvatimo i da mi promenimo sebe i svoje zahteve i time postignemo još veći cilj.

Nekada i ljude i sve ostale stvari treba pustiti da odu…

Na kraju, ako imate stalno osećaj napetosti koji traje već mesecima ili duže i smeta vam da obavljate svakodnevne
aktivnosti i ne nalazite način da to prebrodite sami, onda je verovatno vreme da potražite stručnu pomoć.

Profesionalna pomoć koju mogu da vam pruže psihijatar ili psihoterapeut često predstavlja neizostavan deo procesa izlečenja i poboljšanja kvaliteta života.

POSTAVI KOMENTAR

Molimo Vas unesite svoj komentar!
Molimo Vas unesite svoje ime